• Rudolph Van Veen

    Rudolph Van Veen


    Rudolf Van Vin nam je svima poznat sa TV kanala 24 Kitchen koji se od skoro emituje i kod nas. Rudolf je rođen 1967 god. i još od malih nogu je znao da će postati kuvar. 1985 je diplomirao kao najbolji student na Coolinary School of Breda, a ubrzo je dobio i zvanje Master Chef-a. Rudolf je više puta dobijao prestižne nagrade za svoj rad kako u Holandiji tako i u svetu. Poznat je i po tome što zajedno sa svojim timom promoviše peciva i ujedno organizuje godišnje takmičenje za mlade talente - Dutch Pastry Award. Takođe je i žiri na U.S. Pastry Championships.
    Od 2000 godine radi na programu Life&Cooking. Na kanalu 24Kitchen je poznat po više emisija kao što su na primer: Easy Cooking i Rudolph's Bakery. U svojim emisijama se trudi da što više pojednostavi kuvanje i da podeli svoja iskustva i znanje sa gledaocima na veoma šarmantan način.

    Više o Rudolfu možete pročitati na zvaničnom sajtu 24Kitchen kanala.

     104763
  • Koja je idealna temperatura za skladištenje i serviranje vina?

    Koja je idealna temperatura za skladištenje i serviranje vina?

    Da li skladištenje i serviranje vina na određenoj temperaturi utiče na kvalitet, miris i ukus samog vina? Da li postoji idealna temperatura za svaku vrstu vina? Odgovor na oba pitanja je - da!

    U principu, postoje četiri osnovna pravila koja bi trebalo da vam "dobro služe":

    1. Penušava vina (npr. Prozeko) bi trebalo da se skladište u frižider sat vremena pre otvaranja i drže na temperaturi od 5-10 stepeni celzijusa. Time će zadržati svoju penušavost na idealnom nivou. Nakon otvaranja, čuvajte ostatak pića u kofi sa ledom, sve dok se ne popije cela flaša.

    2. Belo vino (npr. Rizling) bi trebalo da se čuvaju na temperaturi od 7-14 stepeni. Što je vino svetlije, to hladnije može da bude. Hrastova bela vina mogu biti toplija, blizu 14 stepeni.

    3. Svetlo crvena i rose vina (npr. Burgundac) je idealno čuvati i servirati na temperaturi od oko 14 do 17 stepeni, nikako manje od 12. Što je voćkastije vino, to toplije može biti.. Flašu ovakvog vina je najbolje čuvati u frižideru samo 30-ak minuta pre otvaranja, a ono se posle može ostaviti na sobnoj temperaturi, kako bi otpustilo svoje zanosne arome.

    4. Crno vino (npr. Bordo, Merlot) - generalno vlada mišljenje kako ovo vino treba čuvati na sobnoj temperaturi, ali je ipak bolje ako se malo rashladi - 17 do 20-ak stepeni je idealna temperatura za tamna i jaka vina. Ako pak mislite da je vino previše hladno, servirajte ga u toplijim čašama.

     4752
  • Velika lekovita dejstva nevena

    Velika lekovita dejstva nevena

    Neven sadrži veoma korisne i lekovite sastojke, ali je poslednjih godina nepravedno zapostavljen i veoma se malo pominje njegova lekovitost.

    Cvet, listovi i stablo nevena koriste se najčešće u sušenom obliku, a od njih se prave: čaj, tinktura, sok, ulje, mast i kupka.

    Neven sadrži brojne antioksidanse koji se nalaze u laticama svetlo narandžaste i žute boje. Štite ćelije od slobodnih radikala ili opasnih molekula.

    Normalizuje rad jetre i žuči, a pomaže i kod različitih oboljenja očiju.

    Efikasan je u borbi protiv kandide i hemoroida.

    Ukoliko želite da vratite kvalitet svoje kose, najbolje je da počnete sa upotrebom čaja od nevena.

    Prisustvo likopena u nevenu smanjuje rizik od raka prostate i bolesti srca.

    Neven je koristan kada je u pitanju zarastanje rana i posekotina. Smiruje iritaciju i štiti od infekcija. Podstiče rast novog tkiva kože.

    Mast se čuva u tegli i obično u frižideru, a najčešće se koristi za obloge ili kao premaz kod otvorenih rana ili problema sa kožom.

     1342
  • Limun - prirodna zaštita

    Limun - prirodna zaštita

    U porodici južnog voća, limun (Citrus medica) se najviše koristi i najpopularniji je. Ima 57 procenata hranljivih sastojaka, čak 40 je u kori, dok semenke sadrže oko tri. Osim toga, ima osam procenata limunske i drugih organskih kiselina, oko tri odsto šećera i obilje vitamina, najviše C. Sadrži kalcijumove i kalijumove soli, fosfor, gvožđe, magnezijum, bakar.

    Od njega se najčešće prave sokovi, uzima se limunska kiselina, kore je pogodna za proizvodnju kandiranog voća, esencije i pektina. Od semenki se pravi ulje, a ostatak prerađuje za životinjsku hranu. Najviše blagotvornih sastojaka ima sok, sveže isceđen iz zrelog ploda, bez ikakvog konzervansa. Rok trajanja mu je godinu dana i ukusan je dodatak jelima i pićima. Koristi se i u industrijskoj preradi za gotova jela i pića.

    Limun se od davnina koristi i kao lek. Veoma je delotvorno sredstvo kod krvarenja otvorenih rana i čišćenja zagnojenih. Na Siciliji se koristio kao sredstvo za dezinfekciju pijaće vode, jer je ostrvo imalo problem sa snabdevanjem pitkom vodom. Njegovu antibakterijsku moć potvrdila je i savremena nauka.

    Danas se i zvanično limun smatra namirnicom sa najviše antioksidansa. Zahvaljujući limunskoj kiselini, u organizmu neutrališe toksične materije, olakšava varenje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava iskorišćavanje hranljivih sastojaka. Sa vitaminom C i visokim procentom selena, povećava odbrambenu moć organizma, usporava starenje, dok sa vitaminima B grupe "hrani" nervni sistem.

    Delotvoran je i u lečenju angine, viška želudačne kiseline, lošeg varenja, bolesti žuči, groznice, oboljenja usne duplje, promrzlina, ujeda insekata, opekotina. Ali, i kod slabe cirkulacije, prehlade, gripa, glavobolje, malaksalosti...

    Zapravo, postoji bezbroj razloga da se limunu obezbedi počasno mesto na trpezi. Svojim ukusom i mirisom, svakom jelu od predjela do deserta, daje posebnu notu!

    Čaša soka od limuna ujutru pre doručka je odličan način da se sačuva zdravlje i popravi raspoloženje, ako ustanete na "krivu nogu". Na prazan stomak deluje previše jako, ali to ćete da ublažite kada ga razblažite sa malo soka od pomorandže.

    Idealan je začin za salate, a jela od mesa i ribe postaju lakša za varenje i ukusnija, čak i kada se peku na roštilju. Kada sokom od limuna istrljate tek isečeno voće, ono neće da promeni boju. Limun bi trebalo cediti neposredno pre korišćenja, jer je sok osetljiv na vazduh i svetlost, brzo gubi vitamine.

    Kora limuna je takođe vrlo ukusna i lekovita, ne bi je trebalo odbaciti jer je prepuna flavonoida, koji daju elastičnost kapilarima i olakšavaju razmenu kiseonika u organizmu. Istrugana ili iseckana na kockice, može da se doda sufleu, džemu i pudingu, koji tako dobijaju poseban ukus.

    Prilikom kupovine trebalo bi birati plodove svetložute boje, koji u ruci deluju teško u odnosu na svoju veličinu. Izbegavajte mekani limun, sa pegama i mrljama na kori. Voćke sa tanjom korom imaju više soka. Čuvajte ga na sobnoj temperaturi do dve nedelje, a u frižideru u plastičnoj kutiji do šest nedelja.

    Izvor: novosti.rs

     13035
  • Koliko mesa bi trebalo da jedemo?

    Koliko mesa bi trebalo da jedemo?

    Mesne prerađevine kao što su šunka, salama, kobasice su prema brojnim istraživanjima potencijalno kancerogene. Međunarodna agencija za istraživanje raka pokazala je da svakih 50 grama obrađenog mesa svakodnevno povećava rizik od raka debelog creva za 18 odsto. Samo 650 grama sirovog mesa je dovoljno za 3 ili 4 obroka nedeljno. Bez obzira na obilje proteina, gvožđa, cinka i vitamina, nutricionisti i zdravstveni radnicu ističu potencijalnu štetnost. Naravno, to ne znači da bi trebalo u potpunosti da izbacimo meso iz svakodnevne ishrane. Ponekad je nedovoljno kuvano ili pečeno meso jedan od rizika koji izazivaju probleme digestivnog trakta.

     1168
Lagana torta sa biskvitima.
5250
Zanimljiva poslastica sa cvetnim imenom!
2355
Recept iz Istanbula! Hidiv çorbası.
3082
Odlična ideja za užinu ili laganu večeru.
8038
Slani zalogajčiči.
3354
Sočna i ukusna musaka.
2541